Nova karta Europe pokrenula žestoku raspravu: Jesmo li Balkan, srednja Europa ili nešto treće?

Povijest, kultura, geopolitika i osobni identitet često se prepliću, pa pitanje regionalne pripadnosti nadilazi čistu geografiju. Upravo to pokazuje i karta koja se proširila društvenim mrežama, a objavio ju je profil World GeoDemo pod nazivom "Sedam regija Europe".

Autor karte Europu dijeli na sedam regija: sjevernu, središnju, zapadnu, istočnu, južnu, jugozapadnu i jugoistočnu Europu. Uz svaku regiju navedeni su i podaci o broju stanovnika i površini.

Najviše pažnje izazvala je podjela Jugoistočne Europe, koja uključuje Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Bugarsku i Rumunjsku.

Upravo je ta skupina u komentarima najčešće poistovjećivana s Balkanom. Iako na karti nigdje izrijekom ne piše "Balkan", granice jugoistočne Europe uvelike se preklapaju s onim što se u javnosti često naziva balkanskim prostorom. Hrvatska je prema ovoj podjeli jasno smještena u jugoistočnu Europu, zajedno sa zemljama koje se tradicionalno svrstavaju na Balkan. No Grčka je na karti odvojena iz te skupine i smještena u južnu Europu, prenosi Večernji list.

Slovenija je također izdvojena i smještena u srednju Europu, što dodatno potiče usporedbe i rasprave, osobito u hrvatskom kontekstu, gdje dio javnosti Hrvatsku vidi kao srednjoeuropsku i mediteransku zemlju, a ne balkansku. Karta također pokazuje koliko su ovakve podjele selektivne i pojednostavljene. Primjerice, Italija je svrstana u južnu Europu kao zasebna cjelina, dok su Španjolska i Portugal izdvojene u jugozapadnu Europu. 

U komentarima se brzo rasplamsala rasprava, a stavovi su bili oštri i često ironični. Jedan korisnik poručio je: "Ako Grčka nije jugoistočna Europa, onda ništa nije jugoistočna Europa. Hrvatska je inače srednja." Drugi je doveo u pitanje sam koncept srednje Europe: "Ne postoji srednja Europa. Središte je jedna točka, a ne nekoliko država. Koncept srednje Europe proizlazi iz kompleksa manje vrijednosti građana nekih bivših socijalističkih zemalja. Ne, dragi moji Česi, mi smo istočni koliko god se to može biti."

Pojedini su prozvali i Poljake: "Poljaci baš jako žele biti ‘srednja Europa’." Netko je dodao: "Ovo je rijedak slučaj gdje je na karti Mađarska u istoj skupini kao Švicarska." U raspravi o geografiji i logici podjele postavljeno je i pitanje: "Kako Hrvatska može biti istočno od Mađarske koja je središnja, kad je Hrvatska zapadnije od Mađarske?" Drugi komentator ustvrdio je: "Grčka je istočnije od Hrvatske". Među onima koji odlučno brane srednjoeuropski identitet Hrvatske pojavio se i komentar: "Hrvatska je oduvijek bila srednja!" A cijelu polemiku sažeo je ironičan zaključak: "Smiješno je kako ljudi stvaraju karte na temelju osobnih želja."

Ovakve karte redovito izazivaju snažne reakcije jer regionalni identitet u Europi nije samo pitanje položaja na zemljopisnoj širini. Hrvatska je kroz povijest bila dio srednjoeuropskih političkih struktura poput Habsburške Monarhije, ima snažan mediteranski identitet na obali, ali i dijeli povijesne i kulturne veze s jugoistočnim susjedima. Zato svaka nova karta postaje povod za staru raspravu: jesmo li Balkan, srednja Europa ili nešto treće?